Sadržaj

25. 2. 2020.

Što je koronavirus i mjere prevencije

Što je koronavirus i mjere prevencije

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) 26. 2. 2020. dostavio je revidirane preporuke vezano uz postupanje odgojno-obrazovnih ustanova te provođenje specifičnih mjera zaštite vezano uz nCoV bolesti (COVID-19).  

Preporuke možete pročitati na sljedećoj poveznici:

Upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Skrećemo pozornost da je lista zahvaćenih područja proširena i to na sljedeći način: Kina, Hong Kong, talijanske pokrajine Lombardija, Veneto, Emilia Romagna i Piedmont te Japan, Iran, Singapur i Južna Koreja.

Napominjemo da osobe, koje su unazad 14 dana boravile u gore navedenim zahvaćenim područjima te razvile respiratorne simptome, nikako ne smiju ići u odgojno-obrazovne ustanove te se odmah moraju javiti svom izabranom liječniku.

Sukladno svemu navedenome, u privitku dostavljamo Vam nove upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

S poštovanjem,

Ministarstvo znanosti i obrazovanja

 

Koronavirus 2019-nCoV ili COVID-19

1. Što je koronavirus?

Koronavirusi su velika skupina virusa (biol. familija) koja uzrokuje bolesti u ljudi i životinja. U ljudi, nekoliko različitih koronavirusa uzrokuje respiratorne infekcije kao što su prehlada, MERS (Middle East Respiratory Syndrome) i SARS (Severe Acute Respiratory Syndrome).[1]

2.  Što je koronavirus 2019-nCov[2]/COVID-19[3]?

Novi koronavirus koji se pojavio  krajem 2019. godine u Kini, privremeno nazvan 2019-nCoV/COVID-19. Radi se o potpuno novom soju koronavirusa.

3. Može li se ovaj virus usporediti sa SARS-om ili sezonskom gripom?

Novi koronavirus genetski je usko povezan s virusom SARS iz 2003. i ta dva virusa imaju slične karakteristike, iako su podaci o novom virusu još uvijek nepotpuni.

SARS se pojavio krajem 2002. godine Kini. U razdoblju od osam mjeseci 33 države su prijavile više od 8000 slučajeva zaraze virusom SARS-a. Tada je od SARS-a umrla jedna od deset zaraženih osoba.

Trenutno dostupne informacije nisu dovoljne da bi se sa sigurnošću moglo reći koliko je smrtonosan 2019-nCoV/COVID-19. Ipak, preliminarni nalazi ukazuju da je on manje smrtonosan od SARS-CoV.

Iako se 2019-nCoV/COVID-19 i virusi gripe prenose s osobe na osobu i mogu imati slične simptome, ta dva virusa su vrlo različita te se stoga i ponašaju drugačije. Još je prerano donositi zaključke o načinu širenja 2019-nCoV/COVID-19. Ipak, preliminarni podaci ukazuju da se 2019-nCoV/COVID-19 prenosi kao SARS.

4. Kako se virus prenosi?

Virus se širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka). Prema trenutno dostupnim podatcima, virusi se šire s čovjeka na čovjeka malim kapljicama iz nosa i usta, koje nastaju kad zaražena osoba kiše, kašlje i/ili izdiše. Te kapljice padaju na predmete oko zaražene osobe. Nezaražene osobe mogu prenijeti kapljice dotičući te predmete ili udišući kapljice. Zato je važno biti udaljen minimalno 1 metar od osobe koja bi mogla biti zaražena.

5. Koliko je vrijeme inkubacije?

Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između 2 i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, pojavile su se informacije da neki ljudi mogu prenijeti virus a da nemaju simptome ili prije nego se oni pojave. Radi se o tome da većina ljudi ima vrlo blagi oblik bolesti, pa i blage simptome. To se pogotovo odnosi na ranu fazu bolesti. Moguće je dobiti bolest od osobe koja je u ranoj fazi bolesti i ima blage simpotme, pa se čini da se prenos bolesti dogodio preko osbe koja nije bolesna.    

Ako se ljudi zaraženi 2019-nCoV/COVID-19 testiraju i na vrijeme dijagnosticiraju te se provedu stroge mjere kontrole zaraze, vjerojatnost uspješnog prijenosa s čovjeka na čovjeka među europskim stanovništvom je niska. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u kontroli SARS-CoV i MERS-CoV virusa.[4]

6. Rizične skupine

U rizične skupine spadaju: djeca, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, poremećaja jetre i bolesti dišnih puteva). Te skupine imaju veći rizik razvoja težih simptoma  bilo koje zarazne bolesti, pa tako i bolesti uzrokovane koronavirusom. S obzirom da se radi o novoj bolesti te su dostupni podaci nepotpuni, još se ne zna koje skupine ljudi imaju teži ishod zaraze.

7. Koja su pravila za dezinfekciju/pranje ruku?

Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 45 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60% alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta, stoga ih nemojte dirati neopranim rukama.

Na stranici: https://zdravlje.gov.hr/corona-virus-i-mjere-prevencije/4952 možete pratiti najnovija saznanja o koronavirusu i razvoju bolesti.

 

 

 

Korišteni izvori:

1.  Svjetska zdravstvena organizacija  WHO, https://www.who.int/news-room/q-a-detail/q-a-coronaviruses , pristupljeno 24. 02. 2020.

2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo – HZJZ, https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/pitanja-i-odgovori-o-novom-koronavirusu-2019-ncov/ , pristupljeno 24. 02. 2020.

3. Svjetska zdravstvena organizacija  WHO, https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019  pristupljeno 24. 02. 2020.

 

[1] https://www.who.int/news-room/q-a-detail/q-a-coronaviruses

[2] https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/pitanja-i-odgovori-o-novom-koronavirusu-2019-ncov/

[3] https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019

[4] https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/pitanja-i-odgovori-o-novom-koronavirusu-2019-ncov/

Prečice