Što za čovjeka znači sloboda? Možemo li je povezati s osjećajem leta, s mogućnošću da se odvojimo od tla, budemo slobodni i krenemo prema nepoznatom?

Upravo je sloboda jedno od polazišta mojih umjetničkih radova. Ideja leta povezuje se s avionima, različitim letjelicama, papirnatim avionima i dječjom igrom. Let za mene nije samo stvarno kretanje kroz prostor, nego i simbol slobode, mašte, želja i snova.

U svojim radovima povezujem različite izvore i slike: tehničke nacrte, fotografije dijelova aviona, stripovske prikaze, električne sheme i modele papirnatih aviona. Na taj način spajam znanost, tehnologiju, umjetnost i igru. Ono što inače pripada svijetu znanstvenih istraživanja i tehnologije pretvaram u svojevrsnu igračku, a svakodnevnim predmetima dajem novo značenje.

Letjelice na mojim grafikama postaju svojevrsni likovi. Nastojim ih „humanizirati“, pridati im ljudske osobine, osjećaje, odnose i priče. Tehnološki oblici više nisu samo strojevi, nego mogu govoriti o ljubavi, željama, odnosima, moći, strahu ili odgovornosti. Njihovo se značenje često ne otkriva samo u slici, nego i u naslovu rada, riječima i skrivenim porukama.
Poigravam se poznatim simbolima znanosti i tehnologije te ih pretvaram u nešto novo. Zanima me trenutak u kojem se precizan i hladan tehnološki svijet susreće s ljudskim emocijama i maštom.

Posebnu važnost u mojim radovima imaju grafičke tehnike. U njima ispreplićem bakropis, akvatintu, mezzotintu, slijepo i duboko jetkanje te transfer. Kombiniranjem različitih postupaka stvaram brojne slojeve, linije, tonove i teksture. Zbog toga površine grafika postaju bogate i složene te dodatno naglašavaju njihovu atmosferu i značenje.
Cijela izložba može se promatrati kao jedna velika igra – igra oblika, tehnike, značenja i asocijacija. Iza motiva letjelica kriju se pitanja o čovjeku, njegovim željama i njegovoj odgovornosti.

Jer let nije samo pitanje tehnologije.
Let je i metafora za slobodu, maštu i ljudsku potrebu da pomičemo granice.

Radni životopis

Ivana Devernay Cimić, godine 2001. diplomirala je u zvanju profesorice likovne kulture na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Nastavnički odsjek, smjer Grafika.

Od 2002. godine do danas radi u Osnovnoj školi Matije Gupca u Zagrebu, gdje predaje Likovnu kulturu i Dizajn u međunarodnom programu International Baccalaureate (IB).

Godine 2025. stekla je mikrokvalifikaciju za zanimanje grafičke dizajnerice – specijalistice digitalnog izdavaštva na Sveučilištu Algebra Bernays u Zagrebu.

Tijekom 2004. i 2005. godine bila je članica povjerenstva Ministarstva prosvjete, kulture i športa Republike Hrvatske za izradu nastavnog programa Likovne kulture u osnovnoj školi. Godine 2016. sudjelovala je u kurikularnoj reformi pri MZO-u RH-a kao stručna suradnica i savjetnica u izradi novog kurikuluma za nastavni predmet Likovna kultura u osnovnoj školi.

U okviru projekta Škola za život, reformskog projekta Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, sudjelovala je u izradi obrazovnih videolekcija namijenjenih e-učenju i online nastavi.

Koautorica je priručnika In Medias ReStart 1, 2 i 3 – Integrativni pristup poučavanju medijske, digitalne, čitalačke, prirodoslovne, višejezične i multikulturalne pismenosti, namijenjenog provedbi izvannastavnih aktivnosti za učenike od 3. do 8. razreda osnovne škole, kao i engleskog izdanja priručnika Media Lab, namijenjenog provedbi izvannastavnih aktivnosti za učenike viših razreda osnovne škole u nacionalnom i međunarodnom obrazovnom programu.

Od 2006. do 2013. godine bila je koautorica i urednica udžbenika i priručnika za Likovnu kulturu od 1. do 8. razreda osnovne škole te pripadajućih likovnih mapa, u izdanju nakladničkih kuća Znanje, V.B.Z. i Edit Rijeka.

Autorica je brojnih školskih, nacionalnih i međunarodnih projekata te predavačica na brojnim seminarima, stručnim usavršavanjima i konferencijama. Svoj umjetnički rad predstavila je na više samostalnih i skupnih izložbi.

Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), Hrvatskog saveza učeničkog zadrugarstva (HSUZ) i Udruge OPA – udruge za promicanje pažnje i vizualne kulture.

Putem Europske platforme za školsko obrazovanje (European School Education Platform) redovito surađuje s odgojno-obrazovnim djelatnicima iz Europe te razmjenjuje stručna iskustva i primjere dobre prakse. Kontinuirano razvija svoja stručna znanja i kompetencije, a 2025. godine napredovala je u zvanje učiteljice izvrsne savjetnice.