Mogu li knjige promijeniti naš pogled na svijet? Kako književna mašta može nadahnuti znanstvena otkrića? Što nam stari hrvatski zapisi otkrivaju o prošlosti i kako su hrvatski znanstvenici svojim idejama mijenjali svijet?

Odgovore na ova zanimljiva pitanja potražili su učenici petih razreda, koji su na nastavi
Hrvatskoga jezika obilježili Mjesec hrvatske knjige, ove godine održan pod sloganom „Od priča do otkrića”.

Kroz četiri istraživačke teme učenici su povezali književnost, znanost, povijest i hrvatsku kulturnu baštinu te otkrivali koliko snažan utjecaj knjige i pisana riječ mogu imati na razvoj ljudskoga znanja i društva. Jedna je skupina istraživala kako su knjige tijekom povijesti mijenjale ljudsko razumijevanje svijeta, od velikih znanstvenih otkrića do djela koja su potaknula promjene u društvu i odnosu prema prirodi. Druga je skupina otkrivala kako su maštovite priče Julesa Vernea nadahnjivale buduće izume i istraživanja. Treća se skupina posvetila hrvatskoj pisanoj baštini, istražujući važnost Bašćanske ploče, Judite i drugih vrijednih zapisa za očuvanje hrvatskoga jezika i kulturnoga identiteta. Četvrta je skupina upoznavala hrvatske znanstvenike i izumitelje čije su ideje, istraživanja i izumi ostavili značajan trag u svijetu.

Svoja su istraživanja učenici pretočili u maštovite i kreativno osmišljene postere, trodimenzionalne makete te zanimljive kvizove, zagonetke i nagradne igre. Posebno su se istaknuli originalnošću u predstavljanju istraženih sadržaja, a pojedine su skupine interaktivnim zadatcima uključile i ostale učenike, pretvarajući učionicu u prostor zajedničkoga istraživanja, igre i otkrivanja novih spoznaja.

Osim što su proširili svoje znanje, učenici su razvijali istraživačke vještine, kreativnost, suradnju i sigurnost u javnome nastupu. Svojim su radovima pokazali da knjige nisu samo izvor informacija nego i nadahnuće za razmišljanje, stvaranje i otkrivanje svijeta koji nas okružuje.

Jer svaka velika ideja počinje znatiželjom, a svaka knjiga može biti prvi korak prema novom otkriću.