Mogu li knjige promijeniti svijet? Može li književna mašta predvidjeti znanstvena otkrića? Koliko su ideje velikih znanstvenika utjecale na našu svakodnevicu?

Odgovore na ova zanimljiva pitanja potražili su učenici 8. a razreda, koji su na nastavi Hrvatskoga jezika obilježili Mjesec hrvatske knjige, ove godine održan pod sloganom „Od priča do otkrića”.

Kroz tri istraživačke teme učenici su povezali književnost, znanost i povijest te pokazali koliko snažan utjecaj pisana riječ može imati na razvoj ljudskoga društva.

Istražujući povezanost književne mašte i znanstvenih otkrića, jedna je skupina otkrivala kako su književnici svojim zamišljenim svjetovima i idejama nadahnjivali buduće izume. Druga je skupina predstavila doprinos hrvatskih znanstvenika Nikole Tesle, Ruđera Boškovića i Andrije Mohorovičića, čija su otkrića promijenila naše razumijevanje svijeta. Treća je skupina istraživala kako su Biblija, Newtonovo djelo Principia Mathematica i Dnevnik Anne Frank ostavili dubok trag u znanosti, kulturi i povijesti čovječanstva.

Svoja su istraživanja učenici oblikovali u digitalne prezentacije te ih predstavili razrednim kolegama. Pritom su imali priliku razvijati istraživačke i komunikacijske vještine, surađivati, kritički promišljati i povezivati znanja iz različitih područja.

Iako su se bavili različitim temama, sve ih je povezala jedna važna spoznaja: knjige ne donose samo priče i odgovore nego nas potiču na razmišljanje, istraživanje i otkrivanje novih mogućnosti.

Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige tako je osmašima pružio priliku da otkriju kako se iza velikih znanstvenih postignuća često kriju znatiželja, mašta i hrabrost da se svijet promatra drukčijim očima.

Jer od priča do otkrića ponekad nas dijeli samo jedno pitanje – što ako je moguće?