Sadržaj

6. 4. 2020.

Intervju s prof. I. Križanović - Potres je (po)tresao Zagreb

Intervju s prof. I. Križanović - Potres je (po)tresao Zagreb

Potres je (po)tresao Zagreb 

U nedjelju, 22. ožujka 2020 u 6:24 sati Zagreb je pogodio snažan potres. Sve nas je taj potres neugodno (po)tresao i mnogi su se zapitali kako nastaje potres i zašto do njega dolazi. Bilo je tu puno otvorenih pitanja na koja smo željeli saznati odgovore. Iz tog razloga, učenice koje pohađaju izvannastavnu aktivnost Medijski vrtuljak, u organizaciji profesorice Kristine Čondrić, odlučile su o svemu tome razgovarati s profesoricom Geografije Ingom Križanović. Obzirom da se ne odvija redovna, nego online (virtualna) nastava, učenice su se prilagodile i napravile virtualni intervju.  

Za početak, uspostavljanje virtualne video veze između profesorice Inge Križanović, Kristine Čondrić i učenica Medijskog vrtuljka je bilo vrlo zahtjevno zbog slabih internetskih veza. 

Nakon što su uspješno svladale tehnološki izazov, učenice su započele s pitanjima.  Što su sve saznale možete pročitati u niže navedenom tekstu.  

Sara M., 5. c

U: Što je potres? Zašto do njega dolazi?

 I:  Potres je iznenadno, kratkotrajno podrhtavanje Zemljine površine (vibracija

    tla).  Jedan od uzroka potresa je pomicanje litosfernih ploča.

U: Zanima nas na kakvom području se nalazi Zagreb? Je li on na području koji je

    podložan potresima?

  I: Grad Zagreb nalazi se na kontaktu tektonskih ploča: na sjeverozapadu su Alpe   

    na istoku Panonski bazen i na jugu Dinaridi. Uzročnici nastanka potresa su

    tektonski pokreti, podvlačenje ploča jedna pod drugu, litosfera puca, a

    pukotine postaju izvori potresa.

    Dominantno epicentralno područje udaljeno je od središta grada svega 16 km

    (Kašina). Stari Zagrepčani su rekli za Kašinu: „Tam vrag spi“. To je bilo središte

    razornog potresa koji je pogodio Zagreb 1880. g. i zato su prvo javili da je

    središte epicentra Kašina. Kasnije su ustanovili da je središte Markuševac.

U: Možete li nabrojati neka mjesta na svijetu na kojima se potresi često

    događaju ? Zašto na tim mjestima često dolazi do potresa?

   I: Pacifički vatreni prsten (unutar njega nalazi se pacifička tektonska ploča),

    Japan i Čile.

    Duž rubova ploče (rubni dijelovi kontinenata, otoci, uz Pacifik) dolazi do

    dodira s ostalim pločama,  to su mjesta brojnih vulkana i potresa .

U: Kako mjerimo jačinu potresa?

 I: Jačinu potresa mjerimo instrumentom koji bilježi podrhtavanje Zemljine

    površine, seizmograf.

U: Ima li jačina potresa veze s udaljenosti od epicentra?

   I: Ima veze. Potres se najviše osjeti u epicentru (mjesto na površini Zemlje

    točno iznad hipocentra, koji je u unutrašnjosti). Tu je snaga potresa najjača.

    Udaljavajući se od epicentra potres slabije osjećamo.

U: Možemo li predvidjeti potres?

  I: Ne možemo predvidjeti (iznenadni) potres.

U: Koliko je ukupno potresa zabilježeno godišnje?

   I:  Godišnje je zabilježeno više od milijun potresa, 20 – 30 potresa uzrokuje ljudske žrtve.

U: Koji je najjači ikad zabilježen potres na Zemlji?

    I: Najjači potres ikad zabilježen na Zemlji pogodio je Čile 1960. godine. Potres

    je bio jačine 9,5 po Richteru i odnio je oko 6000 života.Tisuće su ranjene, a 2

    milijuna ljudi ostalo je bez doma. Epicentar potresa bio je 570 km južno od

    glavnog grada Santiaga. Potres takve snage uzrokovao je tsunamije u Čileu,

    Japanu, Filipinima i Novom Zelandu.

U: Kakve su zgrade najotpornije na potrese?

   I:  Uvedene su uz naše i europske norme, tako da su sve nove zgrade sigurne

    (armirane betonske ploče). Zagrebački neboderi tresli su se i „plesali“, ali

    gotovo  su neoštećeni (objekti građeni armiranim betonom). Armirani beton je

    spoj betona i čelika.

U: Do koliko stupnjeva po Richterovoj ljestvici zgrade mogu izdržati?

    I: Zgrade mogu izdržati do 7 stupnjeva po Richterovoj ljestvici.

 

Možemo li sada saznati kako ste se Vi osjećali za vrijeme potresa?

U: Kako ste se osjećali u nedjelju 22.3.2020. u 6:24 minute?

I: Doživjeti potres nije ugodan osjećaj, no nije me uhvatila panika.

U: Što ste prvo učinili?

I: Prvo sam stala ispod okvira vrata ili štoka.

U: Gdje je najbolje mjesto u kući za stati dok traje potres?

I: Najbolja mjesta u kući za vrijeme potresa: stati uz nosive zidove, ispod okvira    

vrata, u kut prostorije, ispod stola.

U: Jeste li ikada prije doživjeli potres? Možete li ga usporediti s nedavnim potresom?

I: Doživjela sam prije potres, slabiji, samo se zatresao luster.

U: Možete li ga usporediti s nedavnim potresom?

Ne može se usporediti s nedavnim potresom.

U:Koji biste savjet dali učenicima vezan za potres?

Savjetovala bih im da stanu ispod štoka, ne budu u blizini staklenih površina. Važno je da ne paničare. Nakon potresa neka napuste stan/kuću. Ni slučajno ne smiju ići liftom. Kada izađu van, moraju se odmaknuti od zgrade.

Prečice